FILTERI
Arhiva bloga

Menjanje ulja na 30.000 km – da li produženi servisni intervali uništavaju motor?

bekap


Iako na prvi pogled mnogim vozačima deluje suludo da neko čeka da auto pređe čak 30.000 kilometara da bi uradio mali servis, odnosno zamenio ulje i filter ulja – upravo toliki interval su mnogi proizvođači propisali za svoje automobile.

Zašto su propisali toliko dug servisni interval? Verovatno da bi privukli kupce na više načina. Na primer, mali servis u ovlašćenom servisu može da bude veoma skup.
S obzirom na to da se u inostranstvu kupuje neuporedivo više novih automobila, kao i da mnogi od njih imaju garantni rok 3, 4 ili 5 godina ili postoji mogućnost doplate za produženu garanciju, pri čemu se uglavnom uzimaju na lizing ili kredit – to znači da su u obavezi da mali servis obavljaju u ovlašćenom servisu.
Stoga ideja da se mali servis radi na svakih 30.000 umesto 15.000 kilometara utiče na potencijalnog kupca, naročito kada su u pitanju kompanije sa velikim flotama vozila, navodeći ga da razmišlja o ukupnoj finansijskoj uštedi. Možda nam deluje nelogično – zar nije to suviše mala ušteda za jednog stanovnika EU, u odnosu na njegov standard? Verovali ili ne, marketinški stručnjaci su veoma dobro proučili psihologiju potrošača – u našem slučaju vozača – i zaključili da ovakav pristup deluje. Istina, ovde je uglavnom reč o nešto „novijim“ automobilima (po našim shvatanjima) i to isključivo ukoliko koriste sintetičko ulje – ne polusintetičko. Isto tako – pojedini proizvođači automobila i motornih ulja savetuju da se interval zamene ulja skrati nakon što auto pređe određenu kilometražu, recimo 200.000 kilometara.
Dakle, nije sve baš tako jednostavno. Naprotiv! Sačekajte da pročitate ostatak teksta...

Ali ako bi se ulje menjalo na 15.000 km, onda bi ovlašćeni servisi više zarađivali?!


Tačno je, ovlašćeni servisi bi dobijali više novca kada bi proizvođači odredili da se ulje menja na 15.000 umesto na 30.000 km. Ipak, cenovnom politikom po pitanju redovnog i vanrednog servisiranja, kao i popravki, ovlašćeni servisi ipak uspevaju da „opstanu“. Međutim, postoji jedan „problemčić“ za koji mnogi ne znaju ili ga zaboravljaju. Recimo da vi kupite potpuno nov auto, i srećni ste zbog toga što motorno ulje i filter ulja možete da menjate tek na 30.000 kilometara, s obzirom na to da ste prinuđeni da idete u ovlašćeni servis sa prilično visokim cenama zato što ste uzeli auto: - na lizing ili kredit sa rokom otplate od npr. 5 ili više godina - sa dužim garantnim rokom, recimo 4 ili 5 godina, pri čemu neki proizvođači nemaju ni ograničenje po pitanju pređene kilometraže... Uglavnom, pomirili ste se sa svim pozitivnim i negativnim stranama čitave priče, ali onda usledi šok! Auto sam određuje kad se menja ulje Nakon 10.000 ili 15.000 km od poslednjeg servisa upali se neka lampica na instrument tabli – npr. treperi lampica za ulje ili počne da svetli u nekoj drugoj boji (ne crvenoj). Logično, vi proverite da li ima dovoljno ulja i pokaže se da je sve u redu – motorno ulje je na odgovarajućem nivou. Pošto je vozilo i dalje u okviru garantnog roka ili zbog kredita/lizinga morate u ovlašćeni servis, odlazite tamo i saznajete da je stigao trenutak za zamenu motornog ulja. Ali zašto bi moralo da se menja ulje sada ako je predviđeno da se menja na 30.000 km? Odgovor je jednostavan – postoji senzor ili više senzora koji prate stanje ulja i ukoliko se pokaže da ulje više nema odgovarajuće karakteristike (kontaminiranost ulja česticama čađi, gorivom, viskoznost, prisustvo vode...), kompjuter vam javlja da morate da ga zamenite. Naravno – nemaju svi savremeniji automobili ovakve sisteme sa senzorima – zavisi od proizvođača, modela, motora, godišta... Kod nekih automobila kompjuter uzima u obzir brojne faktore i prema njima određuje termin kada treba uraditi mali servis.
    U te faktore, pored proteklog vremena i pređene kilometraže od poslednje zamene ulja, mogu da spadaju:
  •       vreme rada u mestu (u leru)
  •       broj hladnih startova
  •       varijacije temperature ulja
  •       vreme rada motora sa određenom temperaturom ulja
  •       spoljašnja temperatura
  •       itd.
Proizvođači koriste različite načine da reše ovaj problem, a mnogi koriste kombinaciju procene kompjutera i podatke sa senzora. Kada kompjuter „odluči“ da treba da se menja ulje, daće odgovarajuće obaveštenje vozaču – zato pročitajte uputstvo za auto kako biste znali šta određeni signal znači. Na primer, može da „blinka“ lampica za nizak nivo ulja, uz neku prateću poruku, a ako ništa ne uradite po tom pitanju, stiže ozbiljnije upozorenje. Može da postoji i posebna lampica ili neki drugi način za upozorenje. Kada situacija postane baš ozbiljna, kompjuter može da ubaci vozilo u „sejf-mod“ da bi zaštitio motor, nakon čega ćete definitivno reagovati. A šta ako auto nema ovaj sistem? Tada vlasnik sam procenjuje kada treba da obavi mali servis, tj. da zameni ulje – na osnovu uslova u kojim vozi, koje ulje koristi i slično. Neki vozači su uporni u tome da isprate interval od 30.000 km, koliko je propisao proizvođač, ali zaboravljaju ili uopšte ne znaju jednu veoma važnu stvar. Servisni interval od 30.000 km važi samo za idealne uslove vožnje. Ukoliko se auto koristi u otežanim uslovima – treba prepoloviti servisni interval, tj. menjati ulje na 15.000 km. Ovakvo upozorenje piše u svakoj knjizi, odnosno uputstvu koje stiže uz auto. Nažalost, retko koji vozač ga pročita... Pritom, to upozorenje ne važi samo kada je u pitanju interval od 30.000 kilometara, već važi i uopšteno – koliki god interval da je proizvođač propisao, on važi u idealnim uslovima vožnje. U otežanim uslovima, servisiranje, tj. zamenu ulja i filtera ulja treba obavljati češće. Nije uvek obavezno da se interval prepolovi. Vozač može sam na osnovu uslova u kojima vozi i svog stila vožnje da proceni koliko bi trebalo da skrati kilometražu na kojoj će menjati ulje i filter ulja. Definicija otežanih uslova vožnje
    Odgovor na pitanje šta su to otežani uslovi vožnje nije lak, ali generalno tu spadaju:
  •       mnogo kratkih vožnji i to posebno u zimskom periodu, što znači da se mnogo vozi dok motor nije uspeo da dostigne radnu temperaturu ili da se iole ozbiljnije zagreje (što kraća vožnja i niža spoljna temperatura, to gore)
  •       vožnja u gradu, sa mnogo zaustavljanja i kretanja, i to naročito pri visokim letnjim temperaturama
  •       mnogo hladnih startova (hladan start je veliki neprijatelj svakog motora)
  •       rad u mestu (u leru) – neki proizvođači otežanim uslovima vožnje smatraju i situaciju kada auto u određenom periodu polovinu vremena provede u radu u mestu
  •       vožnja pri niskim obrtajima (često i u dužim periodima)
  •       oštra i sportska vožnja
  •       vožnja „ozbiljnog“ tereta ili vuča teške prikolice
  •       nedovoljno često startovanje i generalno korišćenje vozila, koliko god to delovalo nelogično
Ovo nisu svi primeri – u uputstvima raznih proizvođača možete da nađete razne primere, definicije i slično. Uglavnom, savetujemo da uzmete uputstvo za svoje vozilo i pažljivo ga pročitate. Dizelaš u gradu – loše za DPF filter Kada koristite dizel vozilo isključivo za vožnju po gradu, DPF filter mora češće da se regeneriše, a s obzirom na to da u gradskim uslovima ne možete da ispunite uslove za obavljanje pasivne regeneracije, dolazi do aktivne regeneracije. Tada se u cilindre ubrizgava više dizela da bi se podigla temperatura u DPF filteru. Međutim, pri toj intervenciji mala količina dizela prodire iz cilindra pored klipa i stiže u karter, odnosno u motorno ulje. Ako prekinete aktivnu regeneraciju tako što npr. ugasite auto dok se ona obavlja, situacija se znatno pogoršava. U nekom trenutku može doći do situacije da ulje postane suviše „razređeno“ dizelom, kada bi senzori to trebalo da detektuju i upozore vozača. Isti problem može da se javi i kod savremenih benzinaca, ali to je već druga tema. Hladan start – veliki neprijatelj i motora i ulja Kada je motor hladan, onda se ne koristi optimalna smeša vazduha i goriva, nego smeša koja ne sagoreva optimalno, što dovodi do stvaranja znatno veće količine čađi. Te čestice čađi takođe prodiru u karter, odnosno u ulje, a pošto su veoma tvrde, izazivaju abraziju ili bukvalno šmirglanje onih površina koje motorno ulje podmazuje. Ukratko, izazivaju solidnu štetu. Pošto znamo da se najviše ovih čestica stvara i dopire do ulja kada je motor hladan, to znači da veći broj hladnih startova znači brže zagađenje ulja. Tako dolazimo do situacije da ulje, koje podmazuje veliki broj delova, postane puno ovih čestica, koje možemo da zamislimo kao mikro ili nano zrnca veoma tvrdog peska oštrih ivica. Te čestice su jedan od razloga zbog kojih ubrzano strada lanac kod motora koji imaju lanac umesto zupčastog kaiša. Jednostavno, lanac se takođe podmazuje motornim uljem, pa ako ga ove čestice „šmirglaju“, on se bukvalno isteže, troše se i zubi na zupčanicima, pa u nekim slučajevima lanac može i da pukne, naročito kod onih automobila koji su već fabrički skloni takvoj vrsti problema.

I za kraj

Ukoliko auto uglavnom koristite na otvorenom putu, uz konstantnu brzinu i broj obrtaja, bez mnogo ubrzavanja, naročito oštrijih, a pritom koristite kvalitetno originalno motorno ulje - zamena ulja na 30.000 km najverovatnije neće izazvati nikakve negativne efekte čak ni na duži rok (govorimo o stotinama hiljada kilometara). Međutim, malo koji vlasnik automobila ima tu sreću. Stoga savetujemo da uzmete uputstvo za svoj automobil i pažljivo pročitate deo o menjanju motornog ulja, odnosno o intervalima, otežanim uslovima vožnje, itd.  Ponavljamo – „obećanih“ 30.000 km važi samo u idealnim uslovima. Ako vozite u idealnim uslovima, to je sjajno. Ali ako uglavnom vozite u gradskoj gužvi kada idete na posao i vraćate se sa posla, vikendom često vozite na kratkim relacijama do prodavnice, prijatelja/rodbine i slično, imate dizelaša sa DPF filterom... U tom slučaju nakon 30.000 km ulje će vam biti u užasnom stanju, što znači da će životni vek motora i turbo punjača biti znatno kraći.

Ostavite Vaš komentar
Najveća ponuda
Odmah dostupno
Jednostavno poručivanje
Call centar
Tim stručnjaka
Bez posrednika
Najpovoljnije cene